Erol Avdović
 |
| Barack Obama: Vizija o Bliskom istoku |
NEW YORK, (Webpublicapress) – Kada je riječ o američkoj viziji za Bliski istok, došlo je vrijeme kad Amerika mora pokazati da više uvažava obišnog uličnog prodavača u Tunisu, nego golu silu diktatora, rekao je predsjednik Obama obraćajući diplomatskom koru i članovima administracije, te drugim uzvanicima u State Departmentu, u govoru posvećenom u cjelosti bliskoiztočnim problemima. Predsjenika je u State Departmentu najavila državna tajnica Hillary Clinton. (Avaz - link) Ona je istaknulai kako je mjesto iz koga se Obama odlučio obratiti Americi i svijetu važno, jer u toj se instituciji uveliko kroji američka vizija svijeta, uključujući odrednice kako “zaštiti američku sigurnost, promaknuti američke interese, i projecirati američke vrijednosti”.
To je, rekla je Klintonova osobito važno za ono što se danas dešava u svijetu, posebno u arapskim zemljama.
NASTAVAK GOVORA IZ KAIRA
U obračanju koje je potrajalo oko 45 minuta, a kojga je Opbama sam opisao kao jednu vrstu nastavka svog čuvenog govora iz Kaira, prije dvije godine, predsjednik je dotakao sve ključne aktuelnosti u vezi s tekućim promjenama u arapskom svijetu.
Započeo je u izvjesnoj mjeri postignutim rezultatima, navodeči, kako je Irak uspješna priča, jer njegova je administracija tamo okončala glavne borbene operacije ii odatle povukla oko 100.000 američkih vojnika. Kad je riječ o Avganistanu, Obama je rekao kako je tamo “zaustavljena dinamika talibana”, te postavljeni temelji za tranziciju ka drugačijim avganstanskim vlastima. Naravno nije ispustio naglasiti, važnost nedavne Bin Ladenove eliminiacije.
“Osama bin Laden nije bio svetac, već masovni ubojica, koji je je nudio poruku mržnje, insistirrajuči da muslimani trebaju podiči oružje protiv Zapada …”, rekao je Obama, osvrćući se na konačnu eliminaciju vodje Al-Qaide sa svjetske pozornice. Dodao je kao je Bin Laden bio fokusiran na “rušenje, a ne na ono što se može izgraditi”. Kao što se i očekivao, on je još jednom izrazio zadovljstvo eliminacijom Bin Ladena, i zbog činjenice da njegova ekstremistička ideologija nije je predznak prosvjeda u okviru Arapskog proljeća, te da se ova arapska revolucija temelji na borbi za afrmaciju individualnih ljudskih prava.
Naravno, Obama je dotakao ii situaciju u Libiji, još jednom oštro kritikujući libijskog vodju Muamera Gadafija, ali je ostao “kratak” da obnovi pozive, kako je njegov odlazak imerativan. Obama je najavio da će o sitaciji u ovoj mediteranskoj zemlji govoriti sa liderima G-8 zemalja, na samitu, slijedeće sedmice u Evropi. Američki predsjednik oštro je kritikovao režim sirijskog predsjednika Bašira el Asada (Basher el Asaad), upiruči prstom na represalije koije sprovodi prema svojim gradjanima, no – iznova nije pozvao ne njegov silazak sa vlasti kao što je to neambivalentno iz Bijele kuće uradio sa Gadafijem prije dva mjeseca.
LJUDSKA PRAVA I AMERIČKI INTERESI
Nešto blaži, ika ne manje jasan Obama je bio sa liderima Jemena ii Bahreina, za koje je priznao da su važni američki saveznici, te da Amerika brine za njihovu sigurnost: On je rekao da je Bijela kuća u kontaktima sa liderima ovih zemalja “javno i u privatnim kontaktima”, tražila da povedu računa o univerzalim pravaima gradjana Bahreina i Jemena.
Govoreći o važnosti i nasušnoj potrebi zaštite ljudskih prava u arapskom svijetu, Obama je prepoznao činjenicu, kako se ta prava “ne mogu braniti praznim stomakom”. Američki je presjednik podržao je težnju za socijalnim reformama u arapskom svijetu, te opću tendeciju prosvjednika – da dodju do boljih poslova, boljeg obrazovanja i izgrade korisnije gradjanske institucije. No, kako navode prvi kritičari Obaminog govora, poput dopisnika NBC TV, Ričarda Engla (Richard Engel), koji je govor pratio iz kaira – “predsjednik je govorio o reformama, ali nije rekao ništa novo, jer u arapskom svijetu su već odavno poznati ti američki stavovi”.
S pravom medjutim, Obama je prepoznao ulogu socijalnih mreža i internet medija u revolucionarnim promjenama na Bliskom istoku: “Nije slučajno što je jedan od lidera na trgu Tharir (glavni trg u Kairu – op.a.), bio jedan od šefova u Googleu”, rekao je Obama, aludirajući na Vael Gonima (Wael Ghonim), mladog Egipćanina koji živi i radi u Americi, i koji je vodio demonstracije u Kairu.
BEZ MARŠALOVOG PLANA ZA BLISKI ISTOK
Upravo oanako kako se očekivalo, dobar dio, u Obaminom obračanju posvećen je novom američkom paketu ekonomske pomoći za arapski svijet, a radi osiguranja dinamike započetih demokratskih promjena, za koje neki tvrde, kako još nije jasno kuda idu. No, jasno je u kom bi smjeru trebale ići, te kako bi Amerikanci željeli da one izgledaju. Obamin ekonomski paket, odmah je naišao na reakcije ovdašnjih komentatora, koji su već napisali, da usporede ekonomske pomoći arapskim svijetom “Mrašalovim planom”, upućenog u Evropu – odmah poslije Drugog svjetskog rata – nisu adekvatne.
Obamin govor postavio je za odrednicu, kako će takav plan “biti medjunarodni u svom okviru”, pri čemu će svijet, za uzvrat dobiti veće izglede za uspostavljanje regionalne sigurnosti. Obama je u svom govoru označio takvu pomoć za Egipat i Tunis. SAD će tako oprostiti dugovanja do milijardu dolara Egiptu. Nagovješteno je da će Obama najaviti i oko milijardu dolara zajmovnih garancija, i vjerovatno nekoliko milijardi pomoći preko Svjetske banke.
No, kako u prvim reagiranjima navodee američki mediji, taj “plan” ipak, ni izdaleka nije na razini Maršalovog plana za Evropu, koji je – praktično obnovio Stari continent, koji je dosegao 13 milijardi dolara. Računajući na inflaciju i obezvrjedjenje valuta, kada bi Amerikanci željeli praviti Maršalobv plan za Bliski istok – danas bi za to trebalo izdvojiti 120 milijardi dolara.
Ekonomska pomoć koju je Obama najavio je ideja, koju je proteklih dana promovisao sada već bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost i izaslanik za Bliski istok - Džim Džons (Jim Jones): radi se – o masivnoj novčanoj pomoći za sjevrenu Afriku, počevši s Egiptom, kako bi se osigurao nastavak demokratskih reformi i time, kako se to navodi – spriječio moguči utjecaj islamskih radikala u cijelom regionu.
KLJUČ BLISKOG ISTOKA U RUKAMA PALESTINACA
No, ipak najveći dio obraćanja Obama je posvetio palestinsko izraelskom problem, te – očito sve bližoj političkoj realnosti o konašnom uspostavljanju palestinske države.
Obama je priznao da uspostavljanje nove države “neće riješiti konflikt”, posebno kad je riječ o budućnosti Jerusalema (kao zajedničke prijestolnice, na koje i Izraelci i Palestinci polažu prava) i povratku palestinskih izbjegila na njihovu zemlju u Izraelu. Naglasio je i kako period u kome treba doći do uspostavljanja palestinske države, koja “treba biti demilitarizirana” – mora biti obostrano usaglašen. Bez tog dogovora, rekao je Obama - izgledi za realizaciju ove ideje mogu doći u pitanje.
Obama je bez većeg iznenadjenja afirmirao američki stav, da palestinska država treba biti u okviru granica iz 1967, te da se Izrael treba graničiti sa Palestinom, a nezavisna palestinska država sa Jordanom, Siriojom i Izraelom. U tu svrhu američki je predsjednik naglasio važnost uloge Kvarteta (Quartet), koga sačinjavaju SAD, EU, UN i Rusija, u nastavku kreiranja uvjeta za produžetak pregovora izmedju Izraela i Palestinaca, što bi mogla biti glavna poruka njegovog obraćanja.
Nema komentara:
Objavi komentar