PAPAGAJSKA DIPLOMATIJA

Erol Avdović

Na posljednoj otvorenoj debati u Vijeću sigurnosti, na kojoj analiziran rad Odbora (Komiteta Vijeća sigurnosti br.1267 koji nosi ime po istom broju rezolucije usvojene 1999) za praćenje Al-Qaide i talibana, iznova je konstatovano - da borbu protiv terorizma treba nastaviti u svjetlu boljeg razumjevanja stvarnih uzroka. A ne samo šamarati po posljedicama!

Sinhronizovano ili ne, i američki je predsjednik Obama uskladio planirano obraćanje svijetu, u kome je kanio objaviti, da je, poslije eliminacije Osame bin Ladena, obračunu sa terorizmom – nesuvislo davati predznak bilo kakve ideologije. Uostalom, aktuelni šef Bijele kuće je već zaslužan za uveliko dokidanje Busheve mantre o “ratu protiv terorizma”; sa američke političke scene, gotovo je pometena i opasna fraza: “islamski terorizam”. Naravno, ne svuda i ne podjednako!

No, primjetna je  i žurba u UN-u, da se i u okviru kontraterorističkog komiteta pretrese bar ovlaš strategija, i provjere brojke; koliko je na svijetu još aktivnih terorista. Naizgled nemoguća misija?!

Ipak, prema navodima iz Vijeća sigurnosti, u kojem i BiH stoluje, na tzv. “konsolidovanoj listi” osumnjičenih za terorizam ili veze s teroristima - još je 488 imena individualaca i organizacija. Od toga, 258 njih se vezuje za Al-Qaidu, a 138 za talibane, dok je 92 organizacije pod lupom zbog svega toga - globalno.

Sasvim lokalno, u proteklom periodu, na temelju novih informacija, 37 imena je u UN-u izbrisano sa crnih lista (a samo šest novih dodato).

Teško je zaboraviti, da su prošlog proljeća, u ovo vrijeme, s para državnim žigovima, na memorandumima mimo legalnih institucija u Sarajevu, raznorazne neznalice i opasni prevaranti – iz Bosne gurali Bosnu - u rang gori od Avganistana. I podmetali joj famoznu “listu 45” terorističkih organizacija, iako je prema najnovijoj UN-ovoj inventuri, na svijetu - tek oko 90 takvih, popisanih družbi.

Zato je neshvatljivo, kako su BiH i njene diplomate u Vijeću sigurnosti, o ovako važnoj temi - opet propustili šansu da kažu nešto više od recikliranih "stavova", koji niti smrde, niti mirišu. Nemojmo se zavaravati: Bosna je u Vijeće sigurnosti izabrana - ponajviše iz simpatija, zbog strahota, koje je preživjela u minulom ratu -- i stradanja u Srebrenici, a ne zbog  velikog znanja i “ugleda” njenih političara. I zato je neko, već u to ime - trebao sastaviti govor, u kome se, o svemu ovome doista nešto i kaže, osim papagajske diplomatije.

Jer, Bosna je bila, a u mnogo čemu još je i danas žrtva jednog opakog i prolongiranog terorizma.