PALESTINA ĆE DOBITI PODRŠKU U GENERALNOJ SKUPŠTINI UN-a ALI I AMERIČKI VETO U VIJEĆU SIGURNOSTI

Piše: Erol Avdović

Ban Ki-moon i Joseph Deiss
(Photo Webpublicapress 2011)

Dolazak palestinskog predsjednika Mahmuda Abaza u Sarajevo, kako bi dobio podršku bh. Predsjedništva za glas u Generalnoj kuštini UN-a, ali i u Vijeću sigurnosti gdje BiH stoluje do kraja ove godine potvrda je kako se BiH doživljava u svijetu, bar u narednih nekoliko mjeseci, bez obzira na sve poznate unutrašnjopolitičke razmjerice u zemlji. Ima u tome simbolizma koliko i pragmatičnosti -- da Palestina želi dobiti javnu podršku Bosne usred Sarajeva.

KOVERTIRANI VETO

Abaz naime zna da se do uspjeha u New Yorku, u korist prijema Palestine u redovno članstvo UN-a, u granicama iz 1967, ove 2011, stiže i preko bh prijestolnice. Bez obzira što toga izgleda nije svjestan najveći dio bh.političkog establišmenta, i bez obzira što će mjesto u Vijeću sigurnosti, do kraja dvogodišnjeg mandata – biti potrošeno bez posebne koristi za BiH, Sarajevo je ipak, do kraja ove godine jedna od svega 15 povlaštenih političkih metropola svijeta, jer toliko je zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a.

To naravno zna i Izrael, ali vlada u Tel Avivu ima donekle drugačiju strategiju kad je riječ o BiH i o pokušaju blokiranja ulaska Palestine u punopravno članstvo UN-a. Izrael očito računa i da je ishod u Vijeću sigurnosti nominalno, iako ne moralno - ipak riješen u njihovu korist, jer Obamina administracija već je kovertirala veto, ako se to pitanje postavi na dnevni red ovog tjela. Sve što Plaestina može ostvariti u Generalnoj skupštini je još jedna moralna pobjeda i potvrda statusa zemlje promatrača u UN-a, što ova zemlja već posjeduje.

BiH NA DIPLOMATSKOJ PERIFERIJI

Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj
(Photo WPP Archive 2011)

Vlada u Tel Avivu, ipak zna, da će se velika diplomatska bitka voditi na 66.redovnom zasjedanju Generalne skupštine UN-a, i da će Palestina, u septembru, za oko mjesec dana - gotovo sigurno osvojiti nadpolovičnu većinu od ukupnog UN članstva od 193 zemlje. Medju onima koji su najavili svoj glas u korist Palestine su i neke evropske zemlje, te skoro sve latinoameričke, bar 50-tak afričkih zemalja, najveći broj azijskih, te svih 57 zemalja članica Organizacije islamske konferencije; Rusija i Kina takodjer.

Izrael zato i lobira po diplomatskoj periferiji. Otuda i izbor od 19 zemalja čiji su predstavnici protekle sedmice pozvani u Jerusalem, medju kojima su recimo neke najsiromašnije zemlje u svojoj hemisferi, poput Burkine Faso, Haitija, ili Istočnog Timora, ali ipak vlasnice važnih glasova. Sve ove zemlje mogu bar umanjiti ili spriječiti trijumfalni uspjeh Palestine u Genarlnoj skupštini, gdje ni jedna od 193 zemlje članice UN-a nema pravo na veto.

U ovu grupu najsiromašnijih, a moglo bi se reći na svjetskoj sceni politički prilično marginaliziranih igrača prema ocjeni Tel Aviva uvrštene su i BiH, Crna Gora i Makedonija.

Posebno je iznakovito što se službeno Sarajevo našlo na spisku onih na koje se može ovako utjecati čak i sada – kada je zemlja nestalna članica Vijeća sigurnosti.

EVROPA PODJELJENA OKO PALESTINE

I povrh svega, znajući da je BiH izabrana u to Vijeće na platformi privrženosti koju je zadobila zbog svoje borbe protiv svih oblika netolerancije, pa i aparheida koji se mogao dogoditi u Evropi. BiH te simpatije još uživa od onih zemalja koje se bez sumnje sada masovno solidarišu sa prijemom Palestine u UN. 

  

Osim znane globalne političke polarizacije, izjašnjavanje u korist ili protiv prijema Palestine u UN, moglo bi potvrditi da je prije svega Evropa podjeljena oko ovog pitanja.

NA KOJU ĆE STRANU BERLIN?

Peter Witting ambasador Njemačke u UN-u
(photo Webpublicapress 2011)

Ukoliko se obistine nagovještaji da će Angela Merkel podržati stavove Washingtona, Njemačka bi i kao zemlja članica Vijeća sigurnosti mogla biti protiv Palestine i u tom forumu. No, ukoliko Berlin ostane uzdržan, kao što se predpostavlja da će to biti Velika Britanija i Francuska, SAD bi zapravo mogle biti jedina zemlja u Vijeću koja se protivi palestinskom nastojanju da postane 194 zemlja članica UN-a. Ne računajući BiH, u korist Palestine glasat će Brazil, Indija, Južna Afrika, Liban, vjerovatno i Portugal i Gabon, dok je Kolumbija još neizvjesna.

I u Generalnoj skupštini UN-a se ne očekuje jedistven stav EU oko Palestine. Gotovo sigurno je da će protiv Palestine glasati Bugarska, Ruminija i Slovačka, a neizvjesne su Poljska i Češka. Ali će zato Grčka i Kipar glasati u korist palestinske nezavisnosti. Glas za Palestinu se očekuje i od Slovenije i Madjarske, takodjer članica EU, pa Brisel, očito ne može da računa na zajednički nastup svih 27 zemalja članica EU po ovom pitanju.

PRAKTIČNI BEOGRAD I LICEMJERNO SARAJEVO

Otuda je i izjava ministra vanjskih poslova BiH, Svena Alakaja, kako će se BiH oko palestinskog pitanja u UN-u konsultovati sa Briselom, samo još jedno diplomatsko licemjerstvo, bez uporišta u principijelnoj politici ili strategiji, koju bi BiH, zbog ekonomskih, pa i tradicionalnih političkih interesa trebala bez ambivalencije pokazati prema arapskom svijetu.

Boris Tadić i Milorad Dodik: Uvjek u dosluhu!
(Photo WPP Archive 2011)

Nasuprot BiH, Srbija prednjači u svojoj diplomatskoj agilnosti prema Bliskom istoku, bez političkih kompleksa i iz sasvim jasno definisanih interesa. U tom kontekstu najava Beograda da prizna Palestinu, dok u isto vrijeme dok Banja Luka namjerava blokirati Sarajevo da učini to isto – može se prozrjeti i kao dvostruka igra.

BH DIPLOMATIJA I DALJE NA REPU DOGADJANJA

Ostaje dojam da bh.diplomatija, bez obzira na svoj trenutni nominalno visoki globalni rang zbog ćlanstva u Vijeću sigurnosti i dalje ostaje na repu zbivanja, bez inicijative i stvarnog razumjevanja interesa vlastite zemlje. Glasanje oko palestinskog prijema u UN bi to moglo potvrditi ili demantirati.

Palestinsku državu, od kada je ona 15.novembra 1988 proglasila svoju nezavisnost dosad je priznalo 122 države. BiH nije medju njima.