KREATIVNA EKONOMIJA ŠANSA ZA ZAPADNI BALKAN

Hoće li uskoro krenuti bosanska verzija Hollywooda -- "Bosnawood" * I nigerijski “Nollywood”, poslije indijskog Bollywoda - primjer je koji bi mogao inspirisati * Da li bi BiH mogla postati prvi regionalni “wood” zahvaljujući kreativnim potencijalima s kojima raspolaže * 

Piše: Erol Avdović

Panel UNDP-a o "kreativnoj ekonomiji 2010"
(Creative Economy - photo Luiz Rampelotto)

NEW YORK, U.N. (Webpublicapress) – Države koje se previse žale kako je sve crno i kako ekonomija u njihovim zemljama nikako da se odlijepi od zemlje, medju koje svakako spadaju i balkanske zemlje, trebali bi svakako pogledati najnoviji izvještaj UNDP-a (UN Development Program) – Programa za razvoj, pod nazivom “Kreativna ekonomija – izvodljiva razvojna opcija (Creative Economy – A Feasible Development Option) sa podacima za 2010.

KO JE SVE KREATIVAN

Prošle godine ta je “kreativna ekonomija”, ona koja izlazi van tradicionalnih stereotipa i pretpostavki o ekonomiji što počiva uglavnom na fabričkim dimnjacima iz koje se izvija crni dim – stvorila je dohodak od 600 milijardi dolara. Od 2008, kada je globalni ekonomski brod doživio brodolom od koga se još oporavlja, bilježići pad od 12 posto godišnje, creativna je ekonomija biježila konstantni rast, da bi prošle godine dostigla 14 procenata iznad nule. Učešće kreativne ekonomije u ukupnom ekonomnskom rastu planete u protekloj dekadi (od 2002 na ovamo) povećao se čak preko 40 posto.

Shodno klasifikaciji u “kreativnu ekonomiju “ spada 15 kreativnih industrija “koje se protežu od umjetnosti do širih oblasti znanosti i tehnologije”. Savremeni oblici medija, uključujuću internet i mobilnu tehnologiju danas su jedan od pokretača kreativne ekonomije. Pomenuti izvještaj preporučuje i 10 političkih preporuka zemljama članicama UN-a kako da maksimalno iskoriste kreativnu ekonomiju u njihovom ukupnom razvoju; definicija kreativne ekonomije upotrebljena je prvi put 2001.

SIROMAŠNI SPASILI BOGATE

Interesantno je da su upravo “siromašne zemlje”, ili skupina koju još nazivaju Trećim svijetom i zemljama u razvoju bile jedna vrsta nove lokomotive globalnog rasta preko “kretaivne ekonomije”. Od autentične afričke “mode” iz sojenica (natural fashion industry) - do medija koji koriste glad za sapunskim TV operama, i koje se svakodnevno snimaju u Brazilu, Indiji i Meksiku, a u novije vrijeme i Turskoj – sve je to umanilo negativne globalne ekonomske trendove. Da se ne radi o zanemarivim ciframa pokazuju podaci iz pomenutog izvještaja, po kome se navodi da je Nigerija, za koju se obično vežu pogrešna stereotipna razmišljanja o (siromašnim) afričkim zemljama, prošle godine izbila na treće mjesto u svijetu po broju snimljenih filmova.

“Sa svojih 2,75 milijardi dolara vrijednom filmskom industrijom – Nigerija je treća najveća (industrija te vrste – op.a.), poslije SAD i Indije. Nigerija ima svoj ‘Nollywood’, koji proizvodi više od 1000 filmova godišnje, kreirajući hiljade poslova i to je druga najveća industrija u zemlji poslije (esploatacije) nafte”, navodi se u pomenutom izvještaju.

Nigerijski “Nollywood”, poslije indijskog Bollywoda i američkog Hollywooda primjer je koji bi mogao inspirisati. O  primjeru svakako nije na odmet razmisliti u BiH, s obzirom na kreativnu i autorsku snagu bh.filmskih umjetnika, dokazanu u nezavidnoj regionalnoj kulturnoj konkurenciji; “Bosnawood” bi mogao biti naziv bosanskefilmske industrije za zaštitnim trendmarkom.

OD KUĆNE RADNOSTI DO SEVDAHA

Izvještaj je obuhvatio pregled kreativnih industrija u više od 40 zemalja, uključujući doprinos kulturnih trendova koji su poput “reggae” (rege) na Jamajci, ili karnevala u Rio De Janeiru odavno postali globalni product za prodaju, koji donosi milione dolara godišnje. Očito, i u bh.prilikama - od sevdaha do kućne radinosti, sve ima svoju cijenu pored tradicionalnih vrijednosti.

Osim isnspirativnog dijela koji govori o nepobjedivosti lokalnog duha, jer se nosi sa vodećim industrijama svijeta, nedostatak izvještaja čini se u pokušaju da se uočena kreativnost birokratizira ekstenzivnim tabelama ii čini se suvišnim “šematiziranjem”, kaže za Webpublicapress Afaf Kondža (Konja), urednica globalne TV mreže South-South u New Yorku. “Očito se radi o ne sasvim shvatljivoj klasifikaciji -- kreativnih ekonomskih aktivnosti, što samo po sebi pretstavlja protuvrječnost – jer nije duhu kreativne ekonomije” ironično primjećuje Kondža.

Rebeka Grinspan (Rebeca Grynspan) podtajnica UN-a i jedan od administratora UNDP-a, priznala je čak, kako je ovaj pojam “kreativna ekonomija” – kao koncept u početku za UN bio “ezoteričan” (misteriozan i neshvatljiv), ali da su ga od 2008 uspjeli definisati predstaviti javnosti.

ZEMLJE PRISTAJU NA UN KLASIFIKACIJU

Odgovarajući na pitanje za Webpublicapress, da li su se zemlje članice UN-a složile sa ponudjenom klasifikacijom u okviru izvješća o kreativnoj ekonomiji, (na gotovo 400 stranica teksta velikog formata) Edna dos Santos-Duinsberg, šef kreativnog i industriskog programa u UNCTAD-u (United Nations Conference for Trade and development), rekla je kako “više od 190 zemalja  članica UN-a” prihvata tu klasifikaciju uključujući Evropsku komisuju: “To predstavlja jedan od top prioriteta za evropsku agendu 2020”, rekla je Santos-Duinsberg, dodajući, kako prema nekim podacima čak i “jedna trećina američke privrede odpada na kreativnu ekonomiju”.

 “Priča o prošlogodišnjem mjerenju utjecaja sektora kreativne ekonomije na ukupni ekonomski razvoj država veže se svakako i na ulogu, sposobnost državnih institucija i njihovu spremnost da prepoznaju kreativnu ekonomiju, i da od seoskih proizvoda do tehnološko visoko razvijenih medija popune tu prazninu do prerastanja proizvoda kreativne ekonomije iz neopljivosti u tržišnu opipljivost, prvo na lokalnoj, a onda i na globalnoj razini”, rekao je za Webpublicapress Jiping Zo (Yiping Zhou), direktor posebnog odjela za “jug-jug saradnju” (South-South Cooperation). Otuda, kako je kazao i “političke preporuke iz UN-a vladama svijeta kako da tretiraju ovaj rastući ekonomski trend koji iz dana u dan donosi sve veću ekonomsku dobit”. Treba ih naravno znati pročitati i primjeniti.