(NACIONAL)
Gospodarski podaci koji pokazuju kako je Srbija unatoč problemima i pomoći MMF-a uspjela prebroditi gospodarsku krizu i zabilježiti lagani rast, čini se nemaju baš puno veze sa stvarnim stanjem stvari. Urednik beogradskog tjednika Vreme, Dragoljub Žarković, osvrnuo se u ovotjednom uvodniku na činjenicu da je srbijanska vlast godinama javnosti servirala "iskrivljene statističke podatke"."Ako je Politika dobro prenijela izlaganje Stojana Stamenkovića u Srbiji se dogodio statistički skandal velikih razmjera, ili statističko prosvjetljenje", sarkastično piše Žarković.
Dodaje kako je na stručnom skupu istaknuo kako je Republički zavod za statisktiku značajno korigirao stope realnog rasta BDP-a za razdoblje od 2007.-2009. i to na niže.
Ne samo da su ti, "novi podaci" nepovoljniji od prethodnih, već i skrivaju činjenicu da je u 2009. godini pad BDP-a u Srbiji bio dvostruko veći no što se to prije prezentiralo. Da bi cijela situacija bila još gora, korigirane su sve stope rasta od 2001. do 2009. godine.
"Ovaj statistički šok otvara velik broj pitanja na koja se mora odgovoriti ako se želi izbjeći optužba da je bilo riječ o namjernim manipulacijama statistikom", piše Žarković i dodaje kako implikacije nisu samo ekonomske već i političke.
Žarković upozorava i kako je dotične, "uljepšane" podatke MMF prihvaćao kao službene i uvrštavao ih u svoje statistike, stoga je sam problem još i veći.
"Kako je moguće da brojne ekonomske nelogičnosti nisu pozivale na uzbunu? Da se, usprkos ogromnom i kontinuiranom padu zaposlenosti i dalje vjerovalo u rast BDP-a?", pita se autor teksta.
Stoga on predlaže vladi i ekonomskim analitičarima da "pobacaju sve stare analize i naprave nove", koje će pokazati da je Srbija u goroj ekonomskoj situaciji no što se do sad mislilo.
"Od zbunjene i kontinuirano dezinformirane domaće javnosti mnogo toga se može sakriti, ali to će teže ići sa stranim agencijama, bankama i institucijama koje analiziraju stanje u Srbiji, daju joj kredite ili određuju kreditni rejting"", piše na kraju i dodaje kako je time došao kraj raskoraku između statističke stvarnosti i na njoj zasnovanog političkog optimizma i stvarnosti koju žive građani Srbije.
 |
| Boris Tadić |
Dodaje kako je na stručnom skupu istaknuo kako je Republički zavod za statisktiku značajno korigirao stope realnog rasta BDP-a za razdoblje od 2007.-2009. i to na niže.
Ne samo da su ti, "novi podaci" nepovoljniji od prethodnih, već i skrivaju činjenicu da je u 2009. godini pad BDP-a u Srbiji bio dvostruko veći no što se to prije prezentiralo. Da bi cijela situacija bila još gora, korigirane su sve stope rasta od 2001. do 2009. godine.
"Ovaj statistički šok otvara velik broj pitanja na koja se mora odgovoriti ako se želi izbjeći optužba da je bilo riječ o namjernim manipulacijama statistikom", piše Žarković i dodaje kako implikacije nisu samo ekonomske već i političke.
Žarković upozorava i kako je dotične, "uljepšane" podatke MMF prihvaćao kao službene i uvrštavao ih u svoje statistike, stoga je sam problem još i veći.
"Kako je moguće da brojne ekonomske nelogičnosti nisu pozivale na uzbunu? Da se, usprkos ogromnom i kontinuiranom padu zaposlenosti i dalje vjerovalo u rast BDP-a?", pita se autor teksta.
Stoga on predlaže vladi i ekonomskim analitičarima da "pobacaju sve stare analize i naprave nove", koje će pokazati da je Srbija u goroj ekonomskoj situaciji no što se do sad mislilo.
"Od zbunjene i kontinuirano dezinformirane domaće javnosti mnogo toga se može sakriti, ali to će teže ići sa stranim agencijama, bankama i institucijama koje analiziraju stanje u Srbiji, daju joj kredite ili određuju kreditni rejting"", piše na kraju i dodaje kako je time došao kraj raskoraku između statističke stvarnosti i na njoj zasnovanog političkog optimizma i stvarnosti koju žive građani Srbije.
Nema komentara:
Objavi komentar