Otvorena debata u Vijeću sigurnosti UN-a, na inicijativu BiH:
Erol Avdović
DEUTSCHE WELLE, New York
 |
| Glavni tajnik UN-a Bab Ki-moon: Bosna napreduje brzo. (UN Photo - John McIlwaine, 2011) |
Od kraja Hladnog rata, i pada Berlinskog zida (1989) mirovne operacije UN-a rasle su u onom broju u kome je opadao broj ratnih sukoba u svijetu. U te su ratne arene potom ulazili upravo mirovnjaci Ujedinjenih naroda, kao prethodnica za politička rješenja. Medjunarodna zajednica zatim raznim institucionalnim mjerama potpomagala održavanje mira, kao što je to bilo u Bosni i Hercegovini, poslije okončanja sukoba 1995, ali i drugdje od Afrike do Azije. Danas se UN i njegove institucije uglavnom bave preventivom konflikta kroz izgradnju održivih institucija. Upravo to je bila tema, o kojoj su – naslovljavajući je "Postkonfliktna izgradnja mira: izgradnja institucija”, u Vijeću sigurnosti, razgovarali na incijativu BiH.
OBNOVA SOCIJALNOG MILJEA
Ratni sukobi ne odnose samo ljudske živote i materijalna razaranja: ti konflikti ostavljaju ozbiljne polsjedice na državne institucije, jer uništavaju bazu za njihovu izgradnju ii održavanje. U pocjepanom “socijalnom miljeu”, kao i u slučaju Bosne i Hercegovine, i u produbljinom postkonfliktnom etničkom nepovjerenju sa uspastavljanjem “granica” tamo gdje ih nije bilo, uz ratno raseljavanje orginalne populacije – sve to predstavlja ozbiljan, a često dugoročni problem za funkcionisanje institucija. Primjera je naravno mnogo širom svijeta, a BiH je ovaj put posluzižila kao povod za opsežnu diplomatsku razmjenu mišljenja.
Izgradnja institucija, u postkonfliktnim društvima, u zemljama koje se opravljaju od ratnih sukoba, kroz sveopće mirovne napore da se uspostavi ii samoodrživi ekonomski razvoj – tema je koju je službeno Sarajevo vrlo uspješno realiziralo u Vijeću.
Jedan za drugim, više od 40 govornika, u cjelodnevnoj raspravi u Vijeću sigurnosti, prepoznavali su gotovo idealan spoj, izmedju osobnog bosanskog iskustva u izgradnji mira i postkonfliktnih institucija sa mnogobrojnim svjetskim žarištima sa sličnim postkonfliktnim posljedicama. U svom obraćanju Vijeću, kao prvi govornik, glavni tajnik UN-a, Ban Ki-moon, iskoristio je priliku da pohvali odabir ovakve teme, i to upravo od delegacije BiH, koja ovog mjeseca kao nestalna članica – predsjedava Vijećem sigurnosti.
BAN KI-MOON POHVALIO BiH
Ban je naglasaio kako je BiH medju onim zemljama koje su relativno brzo, i u nekim segmentima – vidljivo uspješno prošle put, od notornog primaoca medjunarodne pomoći - do aktivnog učesnika u održavanju globalnog miraii sigurnosti. To se naravno odnosi na mirovne operacije u kojima je BiH učestvovala, ali i na “ovo učešće u radu Vijeća sigurnosti”. Prvi čovjek UN-a, takodjer je naglasio, kako je "izgradnja legitimnih institucija opremljenih za poštivanje ljudskih prava - suštinski element procesa izgradnje mira".
BiH, kako je to rečeno - polako izlazi iz šume problema, tražeći načina, da se neutraliziraju oni uvjeti koji “u većini postkonfliktnih zemalja dovode da one dožive povratak sukobu u okviru 10 godina, i pokraj napora da se promoviše mir”. BiH je na sreću taj prag “povratka na staro” već prošla. Ali, kako je to u svome obraćanju Vijeću sigurnosti rekao stalni predstavnik Njemačke u Vijeću sigurnosti, ambasador Peter Witing – ne treba se zavaravati, jer “izgradnja država iz početka ne traje godinama već decenijama”.
NJEMAČKA ZA OBNOVU DRUŠTVA u BiH
U svom izlaganju njemački veleposlanik je naveo da se, pri tome ne radi samo o “izgradnji instutitucija” ili “izgradnji države”, već upravo o obnovi “socijalnog miljea”. To ne znači samo obnovu vladinih institucija, već zaživljavanje društva, kroz pružanja šanse, recimo ženama, kao jednim od najvećih žrtava minulog rata u BiH, jačanju vibrantnih socijalnih organizacija ili aktiviranju, koz razne oblike društvenog angažmana, onih koji su ratovali; Witting je pri tome naveo primjer “djece-ratnika”, koji je osobito izražen u Africi.
“Postkonflikta izgradnja institucija treba biti kombinovana sa izgradnjom nacionalnih kapaciteta u borbi protiv kulture nekažnjavanja i provjeri onih koji krše ljudska prava, posebno u oblasti sudskih reformi, policijskih i korektivnih kapaciteta – kako bi se ponovno izgradilo povjerenje žrtava, kao i javno povjerenje u državne institucije”, rekao je Witting, kao da je prepričavao ozbiljnu bh.svakodnevnicu. I on je ostao medju onima koji je izrazio optimizam da će se to stanje prevaziči.
Njemački je veleposlanik ovom prilikom u Vijeću sigurnosti govorio i o važnosti medjunarodne pomoći u izgradnji širokog spektra izgradnje postkonfliktnih institucija: Witting je uzeo za primjer važnu ulogu koju su u početku legalnog procesuiranja optuženih za ratne zločine, u BiH igrale medjunarodne sudije i tužitelji, a koji su svoja mjesta – kroz izgradnju institucije Državnog suda BiH prepustili domaćoj jurisdikciji. Istaknuo je to kao primjer preuzimanja domaće odgovornosti nad medjunarodnim faktorom.
KONKRETNI REZULTATI
O toj tranziciji i preuzimanju državnih institucija u BiH, govorila je i američka veleposlanica u Vijeću sigurnosti Susane Rice, koja je istaknula, važnost preuzimanja Ministarstva odbrane BiH, Uprave za indirektno oporezivanje i Centralne banke BiH. Slično je govorio i stalni predstavnik Velike Britanije Mark Lyall Grant, koji je naglasio, da pored sve medjunarodne pomoći “primarna odgovornost za prevenciju konflikta – ostaje kod nacionalnih vlada koje skupa sa civilnim drštvom igraju (tu) važnu ulogu”. Ništa manje važna nije niti borba protiv korupcije, te osiguravanje fondova za pomoć medijima koji podupiru demokratsku tranziciju, rekao je francuski ambasador u Vijeću sigurnosti, Gerard Araud.
O važnosti bh.iskustva, koja mogu poslužiti “za dalju optimizaciju mehanizama i omogućiti nam bolje razumijevanje postojećih problema u tom segmentu", govorio je i ruski veleposlanik u UN-u, Vitalij Churkin. U pomalo disonatnom tonu, Churkin je rekao i “da bi logika napora izgradnje mira trebalo da se rukovodi principom nacionalnog vlasništva, jer samo domaći lideri mogu izgraditi održivi mir”, naglasivši da im u tome više ne treba medjunarodno mentorstvo.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Otvorenom debatom, koja je pored svih oprječnih mišljenja medju bh.državnim institucijama u Sarajevu, na koncu predsjedavao stalni predstavnik BiH u UN-u, aktualni predsjednik Vijeća sigurnosti Ivan Barbalić. Pokazalo se da diplomatska razina ovog skupa ii nije bila toliko važna koliko se to početkom mjeseca mislilo, već da je bilo važno šta će se na ovoj raspravi govoriti. Goboreći o iskustvima BiH, Barbalić je izmedju ostalog govorio o važnost ranog započinja izgradnje institucija u postkonfliktnom društvu, kao jednoj vrsta garancije da se sukobi ne obnove.
Nema komentara:
Objavi komentar