PALESTINCI VIŠE NE MOGU ČEKATI u UN-u

SAD ne žele da ostanu zatečene, na repu dogadjanja, kada na kraju ove palestinsko-arapske inicijative, možda i svih 34 latinoameričke zemlje priznaju neovisnu državu Palestinu sa granicama iz 1967, i time otvore lančanu seriju priznanja. No, to još uvjek ne znači da će Washington, iz sasvim poznatih razloga glasati u korist palestinske rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a. 

Analiza: Erol Avdović

Palestinian ambassador at the UN,
Riyad Mansour (Photo UN/Marc Garten)

NEW YORK (Webpublicapress, UN) – Iako se na predstavnike palestinskih vlasti proteklih dana vršio diplomatski pritisak da svoju rezoluciju o nelegitimnosti izraelskih naseobina na okupiranoj teritoriji – ne podnose u Vijeću sigurnosti, Palestinci žele učiniti taj “samostalni” iskorak dalje. Palestinski ambasador u UN-u Riyad Mansour, izjavio je za Avaz, da oni to žele staviti na dnevni red Vijeća dok BiH predsjedava ovim tijelom UNa; do kraja januara.

Formalno, ta je rezolucija već “u plavom”, što znači da su sve njene odrednice poznate soj 15-torici ambasadora iz zemalja članica Vijeća sigurnosti. Značajno je što u ovome Palestinci nisu sami:  Iza rezolucije stoji svih 57 zemalja članica Organizacije Islamske komferencije (OIC), ujedinjenih u zahtjevu da Vijeće sigurnosti osudi politiku Netanyahouve vlade, o nelegalnim naseljima. I da se  prozovu kočničari bliskoistočnog mirovnog procesa.
Sve više javno, ali mnogo više iza zatvorenih vrata, o tome sve učestalije govori Obamina administracija. To medjutim ne znači, da će tradicija koja traje preko 60 godina, po koji Amerikanci gotovo bezpogovorno staju iza izraelskih interesa u UN-u, ovaj put, čak i pored ogromne podrške Vijeća palestinskoj rezoluciji -- biti iznevjerena. Istina je da niko još ne zna kako će glasati Amerikanci.

TEST ZA KOLEKTIVNU SAVJEST

No, ovo najnovije palestinko preispitivanje kolektivne savjesti svijeta, nije samo emotivno podsjećanje na višedecenijsko stradanje ovog naroda. Ovaj put, to je utemeljeno na kontinuiranoj diplomatskoj akciji Palestinaca i njihovih moćni prijatelja. Palestinsko pitanje se ponovo želi testirati i kao legitimitet Vijeća sigurnosti. Već se zna da bi palestinsku rezoluciju mogli podržati minimum devet od 15 članica, koliko je u dvotrećinskoj većini poptrebno za usvajanje rezolucija Vijeća sigurnosti. A sigurno će ih biti više: Protiv rezolucije nisu Kina i Rusija, a sasvim protiv nisu Velika Britanija i Francuska.

Iz diplomatskih kanala u UN-u može se načuti kako će BiH biti medju nestalnim članicama Vijeća koja će tu rezoluciju podržati, čak i pored izvjesne ambivalencije EU oko pitanja da li tu rezoluciju uopće treba staviti na dnevni red Vijeća. Službeno Sarajevo uobičajeno slijedi sve stavove EU prilikom glasanja u UN-u. No, u skladu sa pomenutom tradicijom, SAD mogle iznova uložiti veto na ovu s moralne tačke gledišta - kristalno čistu palestinsku rezoluciju. Ali, radi se ipak o realpolitici. Uostalom, u proteklih 60 godina, u više od 90 posto slučajeva - upotreba američkog veta u Vijeću sigurnosti – dogadjala se radi odbrane izraelskih interesa.

OTVORENO PITANJE

Ostaje dakle otvoreno pitanje, da li će Amerikanci i ovaj put glasati protiv, ili ostati samo uzdržani. Ili, kako je to u intervju za Avaz rekao palestinski ambasador u UN-u, Mansour,  “znajući da je 191 od ukupno 192 zemlje članice UN-a protiv ovakve politike izraelske vlade prema ilegalnim naseljima na okupiranoj teritoriji”, sada možda i više nego prije ostaje da se vidi kako će glasati Obamina administracija. "Čak je i pola Izraela protiv politike svoje vlade (Netanyahua)", podsjetio je Mansour. U tom svijetlu, ni drugim velikim silama, sada nestalnim članicama Vijeća, Indiji i Njemačkoj, izgleda ne preostaje mnogo manevarskog prostora za političko kalkulisanje.

Ponovljeno, američki predsjednik Barack Obama pokazao je vidljivo protivljenje politici koja insistira na status-qou u palestinsko-izraelskim odnosima. I zato SAD, vjerojatno ne žele da ostanu zatečene, na repu dogadjanja, kada na kraju ove palestinsko-arapske inicijative, možda i svih 34 latinskoameričke zemlje priznaju neovisnu državu Palestinu sa granicama iz 1967. Jer, time, bi sigurno mogla biti otvorena – sezona lančanih priznanja - neovisne države Palestine. Zato su ovaj put sve oči su uprte u Washington.