ponedjeljak, 25. srpnja 2011.

MRŽNJA PREMA VLASTITOM OTVORENOM DRUŠTVU

Jens Stotenberg,
premjer Norveške 
Naveo da je na djelovanje podstaknut još 1999. godine, iz protesta što se norveška vlada uključila u NATO-ovo bombardiranje Srbije. Norveška policija saopćila je jučer da Norvežanin Anders Behring Brejvik (Breivik), koji je priznao da je izveo bombaški napad u Oslu i pucnjavu na otoku Utoja, tvrdi da je djelovao samostalno. No, policija će ipak provjeriti ove navode. 
Policija trenutno nema drugih osumnjičenih za najgori masakr koji je u Norveškoj počinjen od Drugog svjetskog rata, u kojem su najmanje 93 osobe izgubile život, a 97 ih je  povrijeđeno, javio je Reuters. Za stradalima se i dalje traga.


Prvo saslušanje

- On je rekao da vjeruje da su djela koja je počinio gnusna, ali da su u njegovoj glavi bila neophodna - izjavio je advokat odbrane Gejr Lipeštad (Geir Lippestad) i dodao da je njegov klijent spreman objasniti svoje postupke na saslušanju u ponedjeljak pred sudom, koji će odlučiti hoće li osumnjičenome biti određen pritvor do suđenja.

U međuvremenu, na internetu je otkriven elektronski dokument od 1.500 stranica čiji je autor, prema svemu sudeći, Brejvik, a u kojem se vidi da su stravični napadi od petka izvedeni nakon pažljivih priprema koje su trajale skoro dvije godine.

Autor u tom tekstu objašnjava da se od jeseni 2009. počeo baviti poljoprivredom kako bi pripremio napade i imao uvjerljivo pokriće ako bude uhapšen zbog kupovine i krijumčarenja eksploziva i sastojaka eksploziva, odnosno đubriva. Napisao je da će ga proglasiti najvećim monstrumom od Drugog svjetskog rata.

Autor dokumenta u tekstu je naveo da je na djelovanje podstaknut još 1999. godine, iz protesta što se norveška vlada uključila u NATO-ovo bombardiranje Srbije.

U tekstu koji predstavlja kombinaciju dnevnika, uputstva za pravljenje eksplozivnih naprava i političkog traktata, autor navodi da je ova kampanja bila pogrešno usmjerena protiv "naše braće Srba koji su željeli protjerati islam deportiranjem Albanaca natrag u Albaniju".

- Stupio sam u kontakt sa srpskim kulturnim konzervativcima putem interneta. Ovaj početni susret na kraju je rezultirao kontaktima s nekoliko ključnih osoba širom Evrope i formiranjem grupe koja će kasnije uspostaviti vojnički red i sud... Viteze templare - navodi Brejvik u svom manifestu.

Autor kritizira vladu u Oslu zbog "kukavičnog načina na koji se bavila pitanjem karikatura poslanika Muhammeda", misleći pri tome na izvinjenje koje je norveška vlada uputila zbog toga što su privatni listovi u zemlji više puta objavili kontroverzne ilustracije. On kritizira Norvešku i što je dodijelila Nobelovu nagradu za mir bivšem palestinskom lideru Jaseru Arafatu te kaže da bi volio upoznati Vladimira Putina.

- Situacija je, jednostavno, haotična - piše on, ističući da "hiljade muslimana" godišnje dođu u njegovu zemlju, i dodaje da se "ovi suicidni izdajnici moraju zaustaviti".

U dokumentu pod nazivom "2083: Evropska deklaracija nezavisnosti" autor izlaže ekstremno desničarska stanovišta i obećava da će "evropski građanski rat" dovesti do egzekucije "kulturnih marksista", multikulturalnosti i protjerivanja muslimana. Godina 2083. navedena je u naslovu ovog dokumenta kao godina kada autor smatra da će se ovaj građanski rat okončati.

 Podržava Vildersa 

Norveške vlasti saopćile su da se manifest pojavio na internetu istog dana kada su se ovi stravični događaji odigrali i da će ga policija detaljno ispitati. Uz to, u komentarima na internetu iz perioda 2009-2010. godine Brejvik je kritizirao politike evropskih zemalja kojima pokušavaju uskladiti kulture različitih evropskih grupa.

Brejvik je pisao i da podržava Bečku filozofsku školu, koja je protiv multikulturalizma i širenja islama, kao i da se divi Gertu Vildersu (Geert Wilders), holandskom političaru poznatom po antiislamskim stavovima, zbog toga što slijedi tu školu. Vilders je izjavio da prezire sve za šta se Brejvik zalaže i sve što je učinio.

Policija je saopćila da joj Brejvik nije bio poznat odranije, a ljudi koji ga poznaju kažu da je bio tih i dobar student. Najveća kazna koju bi on mogao dobiti, prema trenutnim zakonima u Norveškoj, jeste 21 godina zatvora.

Više stotina ljudi prisustvovalo je jučer komemorativnoj službi u katedrali u Oslu za žrtve dva napada od petka, a premijer Jens Stoltenberg poručio je da će se tek vidjeti koliko zlo ovi napadi predstavljaju. On je rekao je da će uskoro biti objavljena imena i fotografije ubijenih.

 Otac šokiran

Otac Norvežanina optuženog za napade rekao je da je u šoku i da je o umiješanosti svog sina saznao iz novina.

- Ja sam čitao novine na internetu kada sam ugledao njegovu fotografiju i ime. Šokirao sam se i još se nisam oporavio od toga - rekao je otac napadača, koji sina nije vidio od 1995. godine.

 Videosnimak na YouTubeu

Brejvik stoji iza videosnimka objavljenog na YouTubeu, u kojem se izražavaju stavovi protiv islama, marksizma i multikulturalizma, tvrde norveški mediji. Brejvik se na snimku, koji je uklonjen, pojavljuje na tri fotografije, a na jednoj od njih je s uperenom puškom.
Snimak je postavljen na internet u petak.

- Prije nego što počnemo naš križarski rat, moramo ispuniti našu dužnost desetkovanjem kulturnog marksizma - navodi se u jednom od tekstova koji se pojavljuju na snimku, na kojem je islam opisan kao "glavna genocidna ideologija".

Snimak je postavio korisnik Endrju Bervik (Andrew Berwick), a mediji navode da film predstavlja rezime manifesta koji je Brejvik objavio pod tim pseudonimom. Film se sastoji iz četiri poglavlja: Uspon kulturnog marksizma, Islamski kolonijalizam, Nada i Obnova.

 Izvedena racija 

Policija nije potvrdila medijske izvještaje o tome da je u napadu u norveškoj prijestonici upotrijebljena bomba načinjena od đubriva, poput one koja je upotrijebljena u napadu iz 1995. godine u Oklahoma Sitiju, kada je stradalo 168 ljudi.

Policija je izvela raciju u Oslu, u četvrti Sleteloka, oko osam kilometara sjeveroistočno od centra. Lokalni svjedoci tvrde da je šestero ljudi uhapšeno, ali policija nije potvrdila te navode.

(Izvor: Avaz portal -- www.avaz.ba)

Nema komentara:

Objavi komentar