subota, 15. siječnja 2011.

NOVI MANDAT PO SVAKU CIJENU?

BAN KI-MOON OBJAVIO PRIORITETE UN-a za 2011. (news analiza)
Ban Ki-moon: još šuti o drugom mandatu
(UN Photo 2011/Marc Garten)
Erol Avdović
NEW YORK (Od Avazovog dopisnika) - Obračajući se novinarima, na prvoj ovogodišnjoj konferenciji za štampu, generalni sekretar Ujedinjenih naroda, Ban Ki-moon je priznao: “Ako je 2010 bila izazovna za UN, ova će bit još više”, rekao je. Zatim je poredao osam izabranih prioriteta za 2011 godinu, koje je prethodno referirao Generalnoj skupštini UN-a.

Ban je započeo s vraćanjem “globalnog legitimiteta” kako bi UN ponovo postao svjetska “lokomotiva” napredka. Potom je naveo ostvarenje milenijskih ciljeva, s naznakom - da se svjetsko siromaštvo “može” i treba iskorjeniti već do 2015. Naveo je kako se mnogo očekuje od rada Grupe “Rio plus 20”: radi se o konglomeratu političke, NGO (nevladine) i akademske inicijative za prilagodjavanje svijeta novim realitetima, od klimatskih promjena do samodrživosti najsiromašnijih zemalja. O tome će se se govoriti na samitu u Istanbulu u maju o.g.


PRAGMATIČNI RAZLOZI

Analitičari medjutim tvrde, da globalna “agenda” (dnevni red) Ban Ki-moona, naravno – tek na političkoj ravni poprima obilježja koja bi ovom generalnom sekretaru – mogla osigurati platformu za novi, petogodišnji mandat, sa novim startom - od 2012.  U to spada, snaženje uloge žena u sistemu UNa:

“Ja sam jedini generalni sekretar u historiji UN-a, koji je povećao broj uposlenih žena u UN-u sa rangom iznad pomoćnika, ili razini podsekretara za čak 40 posto”, izjavio je na pomenutoj konferenciji za novinare Ban. Rekao još da će se sada posvetiti angažovanju žena koje su u središnici svoje karjere. Govorio je to medjutim, kao političar, koji je želio sa tom samohvalom započeti svoju kampanju za drugi mandat. 


No, od kako ga je Švedjanka Inge Britt Ahlenius, do prošloga ljeta, čelnica odjela za borbu protiv korupcije u UN-u, do te mjere iskritikovala, navodeći da je zbog Banovog načina vladavine – UN “kuća u rasulu”, Ban još uvjek da vadi vrelo kestenje iz vatre. Rezultat je zbog toga još krajnje neizvjestan.

Ban Ki-moon još više strahuje od Ahleniusove knjige, koja bi trebala izaći iz štampe ovoga marta, jer od žestine te kritike – bukvalno će zavisiti – hoće li se ovaj generalni sekretar iznova kandidovati, rekao je jedan profesionalni UN uposlenik, želići da mu izostavimo ime.

ODSUSTVO DRUGIH VAŽNIH TEMA

No, bez obzira na Banovu deklarativnu odlučnost, u kojoj još spominje “transparentnost, odgovornost, efikasnost i efektivnost” UN-a iznutra, u svoje ovogodišnje prioritete, on nije stavio niti pomenuo reforme UN-a zbog čega je 2007, “doveden” na ovo mjesto, iako je naravno formalno izabran u Generalnoj skupštini. Nažalost, nije spomenuo niti reforme Vijeća sigusrnosti o kojima se sa manje ili više uspjeha, ali gotovo bez ikakvog pomaka naprijed govori već skoro 20 godina na East Riveru. 


Birao je čini se ono, u šta vjeruje da bi mu moglo donjeti političke poene. Neki to ipak nazivaju - vidljivom linijom manjeg (političkog) otpora. A neki kažu da je, za 2011, birao samo one "prioritete" koji neće razljutiti P-5 (stalnih pet članica Vijeća sigurnosti: SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Rusiju i Kinu). Čini se da je svaku iole kontraverznu temu Ban je izbjegao ili vješto adaktirao za kasnije.

ZAKASNIO S TUNISOM I BLISKIM ISTOKOM


Novinari su ovogodišnje prvo obraćanje Ban Ki-moona, tretirali i kao zbir nekoliko političkih gafova: Spominjući kako su neposredni sigurnosni problemi UN-a, Obala slonovače (Cote d’Ivoire), Sudan i Haiti, gdje je malo ostvareno nakon donatorkog spektakla u UN-u prošlog marta, Ban je recimo ispustio da posveti pažnju “temi dana” - situaciji u Tunisu ili na Bliskom istoku. I dogadjaji su ga pretekli: Dok je on po običaju vagao riječi i akciju, protestanti u Tunisu - natjerali su predsjednika Zine el-Abidine Ben Alija sa trona.

Neoprostivo je da u ovom času generalni sekretar UN-a ne pomene palestinsko pitanje, jer Palestinci su pred odlukom, da li da svoju nezavisnost ponovo stave u ruke Vijeća sigurnosti, a Ban o tome ništa nije rekao, osim par načelnih fraza, a UN je jedan od arena gdje se o sudbini tog dijela svijeta još uvjek govori s nekim konsekvencama.


ZAPOSTAVLJENI BALKAN

Ništa bolja situacija nije ni kad je zapadni Balkan u pitanju. Ban Ki-moon već godinu dana ponavlja prežvakane fraze o važnosti nastavka pregovora izmedju Grčke i Makedonije u sporu oko makedonskog državnog imena. Ali, zato će svu pažnju, ove godine posvetiti Kipru.

“Za rješenje kiparskog pitanja zainteresirana je EU, pa ovaj generalni sekretar – to smatra lako ostvarivom političkom pobjedom. Bojim se da će se i poslije 17 godina pregovora o sporu izmedju Atine i Skopja, o makedonskom problemu još dugo razgovarati. Ban upće nema namjeru da rješava sada ovo pitanje. Makednoski problem je najmanje što mu u ovom času treba, bez obzira koliko glasno najavljuje novu rundu pregovora, u New Yorku 9.februara”, kaže za Avaz, poznati turski novinar i dugogodišnji dopisnik Hurriyeta iz New Yorka, Dogan Uluc.

I oko Kosova se čelnik UN-a već dugo ne oglašava. Nije zgoreg posumnjati da je o postizbornim tranzicionim mukama u Bosni, Ban malo obavješten, iako je ta zemlja trenutno članica, i u januaru predsjedavajuća Vijećem sigurnosti. Ta “balkanska” obazrivost, tvrde analitičari – pouzdan je znak da Ban Ki-moon priželjkuje drugi mandat genrealnog sekretara UN-a, i zato "vruće krompire" izbjegava. Iako o mogućnosti - svojih novih pet godina na čelu UN-a, i ovaj put, na ponovljena novinarska pitanja nije htio odgovoriti -- “njegovi” globalni “prioriteti” – čine to kandidatsko odlaganje prilično prozirnim.

Nema komentara:

Objavi komentar