DO TRAJNOG MIRA PREKO ODRŽIVIH INSTITUCIJA

Otvorena debata u Vijeću sigurnosti UN-a, na inicijativu BiH:

Erol Avdović

DEUTSCHE WELLE, New York

Original DW text:

Glavni tajnik UN-a Bab Ki-moon: Bosna napreduje brzo.
(UN Photo - John McIlwaine, 2011)

Od kraja Hladnog rata, i pada Berlinskog zida (1989) mirovne operacije UN-a rasle su u onom broju u kome je opadao broj ratnih sukoba u svijetu. U te su ratne arene potom ulazili upravo mirovnjaci Ujedinjenih naroda, kao prethodnica za politička rješenja. Medjunarodna zajednica zatim raznim institucionalnim mjerama potpomagala održavanje mira, kao što je to bilo u Bosni i Hercegovini, poslije okončanja sukoba 1995, ali i drugdje od Afrike do Azije. Danas se UN i njegove institucije uglavnom bave preventivom konflikta kroz izgradnju održivih institucija. Upravo to je bila tema, o kojoj su – naslovljavajući je "Postkonfliktna izgradnja mira: izgradnja institucija”, u Vijeću sigurnosti, razgovarali na incijativu BiH.

JESU LI REFORME VIJEĆA SIGURNOSTI UOPĆE MOGUĆE

Hrvatsko Društvo za Ujedninjene Narode, Zagreb

Piše: Erol Avdović

Ban Ki-moon: Obećao reforme UN-a 2007
(Photo Luiz Rampelotto, EU News 2010)

New York, U.N.

Svi oni, koji protekla dva desetljeća, od pada Berlinskog zida (1989.), budno prate rad Vijeća sigurnosti (VS), sigurno ostaju fascinirani s nekoliko uočljivih karakteristika starog Vijeća u Novom svijetu oko nas. I više od toga, jer na jedan broj pitanja kao da nema preciznog odgovora. Ponajviše na pojednostavljeni novinarski upit: Što je Vijeće sigurnosti nama i što smo mi Vijeću, danas, nakon spuštanja “željezne zavjese” izmedju istočnog i zapadnog bloka na geostrateškoj pozornici, na kojoj je mnogo više od tih “samo dvaju” globalna aktera?

Nakon što su od raspada bivše Jugoslavije u Vijeće izabrane Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, gotovo ironično zvuči pitanje - koliko nam Vijeće sigurnosti znači i koliko mu mi značimo? To prije svega znajući da je Bosna, čiji dvogodišnji mandat ističe krajem 2011., još uvijek “pacijent” te opskurne klinike koja nije izliječila niti jednu jedinu “bolest” za vrijema rata u BiH, od 1992. do 1995., iako je Vijeće sigurnosti  u tom razdoblju proizvelo čak 70 “bosanskih” rezolucija. 

Činjenica je da Vijeće sigurnosti ne nudi panaceu niti za jedno važnije globalno pitanje, ali da se bez njega (čak i ovako nereformiranog) - ne može.

PALESTINCI VIŠE NE MOGU ČEKATI u UN-u

SAD ne žele da ostanu zatečene, na repu dogadjanja, kada na kraju ove palestinsko-arapske inicijative, možda i svih 34 latinoameričke zemlje priznaju neovisnu državu Palestinu sa granicama iz 1967, i time otvore lančanu seriju priznanja. No, to još uvjek ne znači da će Washington, iz sasvim poznatih razloga glasati u korist palestinske rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a. 

Analiza: Erol Avdović

Palestinian ambassador at the UN,
Riyad Mansour (Photo UN/Marc Garten)

NEW YORK (Webpublicapress, UN) – Iako se na predstavnike palestinskih vlasti proteklih dana vršio diplomatski pritisak da svoju rezoluciju o nelegitimnosti izraelskih naseobina na okupiranoj teritoriji – ne podnose u Vijeću sigurnosti, Palestinci žele učiniti taj “samostalni” iskorak dalje. Palestinski ambasador u UN-u Riyad Mansour, izjavio je za Avaz, da oni to žele staviti na dnevni red Vijeća dok BiH predsjedava ovim tijelom UNa; do kraja januara.

Formalno, ta je rezolucija već “u plavom”, što znači da su sve njene odrednice poznate soj 15-torici ambasadora iz zemalja članica Vijeća sigurnosti. Značajno je što u ovome Palestinci nisu sami:  Iza rezolucije stoji svih 57 zemalja članica Organizacije Islamske komferencije (OIC), ujedinjenih u zahtjevu da Vijeće sigurnosti osudi politiku Netanyahouve vlade, o nelegalnim naseljima. I da se  prozovu kočničari bliskoistočnog mirovnog procesa.

NAŠU REZOLUCIJU ĆE IZGLASATI TOKOM BH.PREDSJEDAVANJA VIJEĆEM SIGURNOSTI

Original text - Click HERE (Dnevni Avaz)

Razgovarao: Erol Avdović

New York, U.N.  19. januar 2011

Palestinian ambassador to the UN  Riyad Mansour
talking at the Security Council: (UN photo, 19. 01. 2011) 

U ekskluzivnom intervju za Avaz, ambasador Palestine u UN-u Riyad Mansour, u jednoj od pauza izmedju konsultacija u Vijeću sigurnosti, izrazio je nadu će se nova "palestinska rezolucija" o starom problemu izraelskih naselja, jasno na okupiranoj teritoriji naći na glasanju prije kraja bh.predsjedavanja. Palestinski predstavnik u UN-u za Avaz je govorio o razlozima zašto su se Palestinci odlučili da ovaj ključni dogadjaj smjeste u bosansko predsjedavanje Vijećem, te očekivanjima da se Amerika priključi globalnom konsensusu i glasa za ovu rezoluciju.

SMJENA GENERACIJA, ILI NOVI BRAND BH DIPLOMATIJE

Komentar : Erol Avdović

New York -- UN, 20 januar 2011

Ko bi mogao pomisliti, da će ova bh.diplomatska ekipa na East Riveru, za relativno kratko vrijeme u ime BiH izgraditi državne stavove o Sudanu, Obali Slonovače, Sjevernoj Koreji ili Palestini, kupeći znanje na terenu, u New Yorku. Bez želje da ih se puno hvali, mora se ipak konstatovati: to se dogodilo!

KIPAR VAŽNIJI ZA U.N. OD GRČKO-MAKEDONSKOG SPORA

ORGINAL DW text

DEUTSCHE WELLE - U.N. New York

Ban Ki Mun nije zainteresovan za riješavanje spora između Skoplja i Atine, tvrdi za Dojče vele turski novinar i izvještač iz UN u Njujorku Doan Uluč. Prioritet je rješavanje kiparskog problema…

Ulica Makedonija u Skoplju

Erol Avdović

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun, na svojoj prvoj konferenciji za novinare u sjedištu svjetske organizacije u Njujorku, izjavio je da očekuje da će ova godina biti dobra za riješavanje kiparskog problema:

„Kiparski lideri imaju još devet nedjelja da riješe otvorene probleme prije nego što se ponovo budemo sreli u Ženevi“, izjavio je Ban Ki Mun.

Prema mišljenju turskog novinara Doana Uluča, dugogodišnjeg izvještača iz UN i dopisnika lista „Hurijet“, između makedonskog i kiparskog problema postoje sličnosti, ali i jedna bitna razlika:

„Za razliku od Makedonije, Kipar će ove godine biti u vrhu prioriteta generalnog sekretara UN, jer je prvom čovjeku svjetske organizacije potreban politički uspijeh, a za riješavanje tog problema zainteresovana je i Evropska unija“, ukazuje Uluč.

Bez rokova za Atinu i Skoplje

Međutim, po Ban Ki Munu, to neće ići tako brzo kada je riječ o makedonsko-grčkom sporu. Upitan da li planira da Skoplju i Atini postavi neki rok kako bi se ubrzalo riješavanje problema, generalni sekretar UN se pozvao na principe:

„Prije svega radi se o principu da nije poželjno davati rokove u ovakvoj vrsti sporova“, rekao je Ban Ki Mun. „Pored toga, sada je trenutak da se donese odluka koja će biti prihvatljiva za obje strane, uz posredovanje Metjua Nimica.“

Turski novinar Uluč smatra da nije realno očekivati napredak u sljedećoj rundi pregovora između Skoplja i Atine u Njujorku. Grčka strana već je najavila da će to biti samo formalni razgovori:

„Ban Ki Mun nema nikakve namjere da sada riješava taj problem, tako da grčko-makedonski spor može da potraje još neko vrijeme, a aktuelnom generalnom sekretaru UN nije potreban još jedan problem“, tvrdi turski novinar Uluč.