utorak, 31. svibnja 2011.

BH. DIPLOMATI U UN-u PRISTALI NA PREMLAKO PRIOPĆENJE OKO MLADIĆA

Piše: Erol Avdović
(Avaz - lik)

Gerard Araud (Photo WPP 2011)
NEW YORK, (Webpublicapress) – “Da nije bilo američkog pritiska u predsjedničko priopćenje Vijeća sigurnosti koje je pozdravilo privodjenje Ratka Mladića ne bi se čak uvrstila ni rečenica koja pominje zločine u Srebrenici”, kaže za Webpublicupress (WPP) jedan dobro upućeni diplomata na East Riveru. Prvobitna verzija priopćenja za novinare, koja ju su predložili Britanci, kaže isti diplomata, “bila je suviše blaga, pa su u zadnji čas intervenirali Amerikanci”. No, čini se da ni američki "pritisak" nije bio dovoljan.

Iz prepiske misija zemalja članica Vijeća sigurnosti, a koja je dostupna WPP - jasno se vidi kako su Britanci popustili odlučujući se, kako su sami naveli - na fleksibilnost. Medjutim, sa svojim amandmanom na tekst priopćenja u četvrtak navečer javila se Kina. Iako su Amerikanaci već bili revidirali tekst, Kina je uspjela izbaciti navode, da je Ratko Mladić "saučesnik u genocidu".

U toj prvoj, ključnoj rečenici, osim pominjana da je pomenuti zločinac samo "optužen" za to nedjelo (što su u tekst uveli Amerikanci) - ipak je ostala dominantna "čestitka srbijanskim vlastima za  (Mladićevo - op.a.) hapšenje, što je pozitivni rezultat kooperacije od strane vlade Srbije sa Haškim tribunalom (ICTY)". Tako je, već unaprijed -- izgleda trasiran novi, očito prepravljeni tekst obraćanja, glavnog tužitelja Haaškog tribunala Sergea Brammertza, koji je u Vijeću sigurnosti odranije planiran za 6.juni o.g.

BOSANCI PRISTALI NA TEKST U KOME SE BOSNA MALO SPOMINJE

U konsultacijama i dogovoru, uz biranja svake riječi, kako će se u ponudjenom priopćenju opisati ratni zločinac Mladić, te svakako – na koji način će biti spomnuta Srebrenica (glavno nedjelo koje mu se pripisuje) - u ime BiH učestvovala je Mirsada Čolaković, zamjenica šefa Stalne Misije BiH u New Yorku. Naknadno, a prema riječima ambasadora BiH u Vijeću sigurnosti UN-a, Ivana Barbalića, iako se tek bio vratio sa službenog puta delegacije Vijeća sigurnosti i posjete Africi i on je osobno učestvovao pregovorima o usvajanju press-priopćenja o uhićenju Ratka Mladića. 

Prema navodima drugog diplomatskog izvora, rasprava oko Mladićevog hapšenja u Vijeću sigurnosti “uzburkala je mnoge duhove”. Tekst priopćenja za novinare uz kineske intervencije i sa ruskim lobiranjem, da u tekstu upravo dominira pohvala Beogradu - stavljen je u proceduru tzv, "prešutne suglasnosti", do slijedećeg dana (do petka ujutro u 10:00 po lokalnom vremenu u New Yorku), na šta se niti jedna zemlja članica Vijeća nije usprotivila, uključujući izostanak primjedbi od strane BiH. Nakon toga su pohvale Beogradu uz stavljanje genocida u opći kontekst - bile spremene za medijski eter, i malo tko je te navode više analizirao. Bivši glavni tajnik UN-a Kofi Annan opisao je genocid u Srebrenici kao crnu mrlju na kolektivnoj savjesti Svjetske organizacije. 

ZAČUDJUĆA INDOLENCIJA

Tako je i pored američke odlučnosti da se u priopćenje za press (novinare) - Vijeća sigurnosti uvrsti adekvatno oštar jezik osude, čak i u dozvoljenim diplomatskim okvirima, ispuštena je prilika da se na zločin genocida, koji se dogodio u Srebrenici i za koji se krivi Ratko Mladić, stavi odgovarajuća politička težina, ili - uz sve dostavi jasnija poruka. Taj propust je vidljiv svima, s obzirom da su Ujedinjeni narodi odavno obznanili svoje pokajanje oko Srebrenice, a Haški tribunal i Medjunarodni sud pravde (ICJ) potvrdili da se u tom dijelu BiH dogodio genocid. Te presude medjutim nisu stvorile i obavezu za bh.diplomate - da se izbore za adekvatno priopćenje za novinare, smatrajući to možda i nevažnim?!

U tekstu u povodu uhućenja Ratka Mladića se praktično ne pominju njegove žrtve, svi oni civili u Sarajevu, Prijedoru ili Srebrenici, već se navodi kako "članovi Vijeća sigurnosti izražavaju svoje najdublje simpatije za sve one koji su propatili i izgubili svoje najmilije u bivšoj Jugoslaviji tokom konflikta 1990-tih". U priopćenju se izražava nada i kako će privodjenje Ratka Mladića - "pomoći da se region zapadnog Balkana približi procesu pomirenja i svojoj evropskoj perspektivi".

(JOŠ JEDNA) PROPUŠTENA ŠANSA

Očito, bh. diplomate, i ovaj put nisu bile dovljno vješte u pregovorima ovakve vrste, iza zatvorenih vrata Vijeća sigurnosti UN-a, niti previše sposobni iskoristiti moralni kapital, koji je, uostalom - BiH, prije skoro dvije godine otvorio vrata u to isto - najmoćnije Vijeće u UN-u. 

Jasno je da posao najodgovornijih bh.diplomata ne mogu niti trebaju završavati Amerikanci, ili bilo koji drugi prijatelji medju diplomatskim velesilama u UN-u (recimo Turci). Pravila u Vijeću sigurnosti su takva, da su bh.diplomati mogli da su htjeli kočiti usvajanje ovakvog priopćenja - sve dodtle, dok to ne bi odgovaralo BiH, jer ovakva se priopćenja usvajaju samo konsensusom, što znači da svaka od 15 zemalja članica Vijeća sigurnosti u ovom slučaju ima pravo na veto. Bh. diplomate to pravo nisu željele iskoristiti, već su ponovo - inicijativu prepustili drugima, čak i kad se radi o bosanskoj koži.

Nasuprot predstavnika BiH, poentirali su oni – koji su u prvi plan ovog važnog priopćenja iz centrale UN-a u New Yorku, koje ostaje u svim svjetski arhivama historije – istaknuli "odlučnost srbijanskog predsjednika Borisa Tadića", da privede najnotornijeg evropskog zločinca Ratka Mladića, koga usput tako ne nazivaju.

ZAŠTO NIKO NIJE ZADRŽAO RUSE?

Kako Webpublicapress saznaje iz dobro obavještenih diplomatskih izvora, iako nisu nudili svoj amandman, Rusi su jednostavno nametnuli svoju “fotografiju ovog historijskog trenutka”, u kome, u obliku poruke, nažalost - nije stavljen akcenat na zločinca Mladića i na njegove zločine u Bosni, već, na pomenutoj pohvali vlasti u Beogradu, uz isticanje patnji svih žrtava u minulim ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Tako je to kad im se niko od bosanskih diplomata u UN-u u New Yorku nije umio ili nije želio suprstaviti

Predsjedničko priopćenje pred kamerama UN televizije - pročitao francuski ambasador Žerar Arod (Gerard Araud), koji je do kraja maja bio predsjednik Vijeća sigurnosti. Oko sadržaja tog teksta za historiju, moralo se usaglasiti punim konsesusom (samo jedan glas protiv značio bi neusvajanje ovakvog teksta) - znači pristankom svih 15 članica Vijeća, uključujući i predstavnika BiH u New Yorku.



Nema komentara:

Objavi komentar