Piše: Samir Huseinović (Deutsche Welle)
 |
| Mahmmoud Abbaz |
Iako eventualno priznanje nezavisne palestinske države i njen prijem u punopravno članstvo UN-a ne zavisi od BiH već interesa moćnika na globalnom planu, palestinski se lideri bore za svaki glas u Vijeću sigurnosti UN-a gdje je Bosna i Hercegovina nestalna članica. Ako u Svjetskoj organizaciji i dođe do takvog izjašnjavanja, analitičari vjeruju da će BiH biti neutralna.
Takve tvrdnje potkrepljuju činjenicom da je BiH na unutrašnjem planu politički podijeljena zbog čega teško može postići jedinstven stav o krupnom pitanju kakvo je rješenje bliskoistočne krize. "U vanjskoj politici BiH ne ispoljava interse dalje od Srbije i Hrvatske, što znači da se gdje god je to moguće povlači i ponaša kao neutralac", kaže bivši bh. diplomata Hajrudin Somun.
Direktor banjalučkog centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja pojašnjava zašto se palestinsko pitanje u ovom trenutku treba posmatrati i kroz prizmu regionalnih odnosa na Balkanu. "Teško je očekivati da će BiH priznati Palestinu jer bi to impliciralo i priznanje Kosova, čemu se protivi Republika Srpska. To bi značilo da bi naša država u Vijeću sigurnosti UN-a trebala glasati onako kako to radi Evropska unija", kaže Šolaja.
EU još nema jedinstven stav
No, Evropska unija još nema jedinstven stav o palestinskom zahtjevu, pa je ovo pitanje izuzetno osjetljivo za BiH. "Izjašanjavanje bez temeljnih priprema i usaglašavanja u nadležnim institucijama, kako je to propisano Ustavom BiH, BiH bi došla u opasnost da postane izvorište krize na jugoistoku Evrope", ističe Šolaja.
Palestinski zahtjev uzburkao je i političku scenu na zapadnom Balkanu. Kao kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, Hrvatska je naznačila da odluka o mogućem priznanju Palestine zavisi od rezultata mirovnog procesa na Bliskom istoku, no na te se rezultate čeka još od 1948. godine. Ljubljana još uvijek kalkulira smije li se zamjeriti velikom bloku zemalja, a u sličnoj je poziciji i Srbija, kaže Miloš Šolaja.
Šta će učiniti Srbija?
"Srbija je u teškoj situaciji jer zahvaljujući arapskim saveznicima Kosovo nije doživjelo pravo priznanje, ali bi priznanje jednostrano proglašene palestinske države značilo i priznanje Kosova", kaže Šolaja. Hajrudin Somun podsjeća da "više zemalja u svijetu na neki način priznaje Palestinu nego što priznaje Izrael", te da rješenje bliskoistočne krize i drugih važnih međunarodnih pitanja ne zavisi od malih balkanskih država.
"Sve što se dođaga u svijetu, pa i na Bliskom istoku, potvrđuje da se svjetski poredak još uvijek odvija u skladu s interesima moćnih sila", ističe Hajrudin Somun. Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj je u međuvremenu je saopćio da su vlasti BiH u kontaktima sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a te da očekuju njihove stavove vezane za zahtjev Palestinske samouprave za međunarodno priznanje, odnosno prijem u članstvo Ujedinjenih naroda.
Nema komentara:
Objavi komentar