nedjelja, 26. lipnja 2011.

PRAVAC SARAJEVO: OVOG LJETA FINALNA PODJELA IMOVINE S.F.R.J.



U Sarajevo po dogovor!
Prema tvrdnji zagrebačkih medija, a kako to prenosi beogradski B-92 postignut je dogovor o predaji ambasada bivše SFRJ Hrvatskoj: to je dogovoreno poslje sastanka Mješovitog komiteta za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine SFRJ, 19. maja, u Beogradu.Tada je, navodno, srpska strana potpisala sporazum sa Hrvatskom, Slovenijom, BiH i Makedonijom, obavezavši se da će vratiti imovinu nekadašnje SFRJ.

Prema podacima Srbije, njena ukupna vrijednost iznosi 201 milion dolara, od čega bi najveći dio trebalo da pripadne Srbiji. Beograd -- Hrvatska je, 10 godina od početka sukcesije, uspela od Srbije da izdejstvuje povratak nekretnina i umjetničkih djela čija je procjenjena vrijednost 62 mil. dolara. U poslednjih deset godina dogovorena je i izvršena primopredaja samo pet ambasada, iako je na papiru postojao dogovor o podjeli 42. U međuvremenu je održano čak 14 sastanaka, ali - bez rezultata. Srbija je do sada odbijala da počne selidbu iz 22 zgrade, koje su pripale drugim republikama, sve dok se ne postigne sporazum i o podjeli nekretnina u manje atraktivnim zemljama Azije i Afrike.

Hrvatskoj strani, kako tvrdi tamošnji tisak, uskoro bi trebalo da bude vraćeno desetak zgrada, rezidencija i stanova - od Španije, Austrije i Italije, do Švedske, Holandije i Kanade. Na spisku su i 144 umjetnička djela hrvatskih slikara, koja su krasila zidove bivših jugoslovenskih ambasada. Hrvatska bi, po tome, trebalo da dobije i 23,5 odsto novca od predstojeće prodaje sedamdesetak nekretnina bivše federacije.

Neke od zgrada koje Srbija, po dogovoru, ustupa Hrvatskoj u izuzetno su dobrom stanju, poput ambasade u Beču, koju je Srbija relativno skoro renovirala.

Najvrijedniji objekat koji će otići zvaničnom Zagrebu jeste rezidencija u Stokholmu, koja je 1991. procjenjena na 4,8 miliona dolara. Prema informacijama B-92,  to se ipak neće desiti ove godine.
Sporazum o pitanjima sukcesije potpisan je u Beču 29. juna 2001, a Srbija ga je ratifikovala 1. jula 2002. Na snagu je stupio dvije godine kasnije, kada ga je ratifikovala i Hrvatska. Uz osnovni tekst, sporazum sadrži sedam aneksa: A (pokretna i nepokretna imovina), B (diplomatska i konzularna imovina), C (finansijska aktiva i pasiva), D (arhive), E (penzije), F (ostala prava, interesi i obaveze) i G (privatna svojina i stečena prava). Aneks B, prema podacima koje je Srbija dostavila u odgovorima na Upitnik EU, odnosi se na 123 objekta, vrijednosti 266,4 miliona dolara.
"Na sastanku Mješovitog komiteta za raspodjelu diplomatsko-konzularnih predstavništava, krajem maja u Beogradu, nije se dogodilo ništa epohalno, kako to sada pokušava da predstavi hrvatska strana. Samo je dogovoreno da se aktiviraju odluke donjete još u vrijeme vlade Vojislava Koštunice", kaže Gašo Knežević, visoki predstavnik Srbije za sukcesiju.

On objašnjava da se cio ovaj proces odvija sporo, jer se svaka od zemalja nasljednica trudi da zaštiti sopstvene interese u određenim oblastima podjele.

Knežević, međutim, očekuje da na narednom sastanku u Sarajevu, koji bi trebalo da bude zakazan tokom ljeta, između Srbije i Hrvatske bude potpisan bilateralni dogovor o sprovođenju Aneksa G Sporazuma o sukcesiji. On obuhvata društvenu i privatnu svojinu, i stanarsko pravo.

Spiskovi navodno podeljene imovine, koji su „procurili“ u hrvatskoj javnosti - nisu tačni, potvrđeno je u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije.

Prema izvorima B-92, na sastanku u Beogradu odlučeno je da se do 31. avgusta izvrši primopredaja 13 objekata u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), čija je podjela ranije dogovorena. Podjela svih 67 nekretnina iz zemalja OECD trebalo bi da bude okončana do sredine slijedeće godine.

Inače, u procesu sukcesije treba ukupno podjeliti 144 diplomatskih objekata širom svijeta. Srbiji, prema Aneksu B Sporazuma o sukcesiji, koji obuhvata DKP objekte, pripada 39,5 odsto imovine nekadašnje SFRJ.

Kada se završi podjela imovine u zemljama OECD, slede pregovorio podeli 74 zdanja u ostalim regijama, od čega su zanimljive zemlje istočne Evrope, Rusija, Kina i Australija. U ovoj grupi su i predstavništva u zemljama poput Šri Lanke, Ugande ili Tanzanije, za koje niko nije zainteresovan. Dogovor će ipak morati da bude postignut jer to od zemalja bivše Jugoslavije očekuje EU.
(Izvor: B-92)

Nema komentara:

Objavi komentar