Piše: Erol Avdović
 |
| Wall Street ipak zabrinut |
NEW YORK (Od stalnog dopisnika Dnevnog avaza) - Dionice skoro svih vodećih kompanija, uključujući i najveće banke, avioprijevoznike, već u prvim satima znatno umanjile svoju vrijednost, da bi DOW Johns na kraju dana završio sa 634 poena u minusu. "Crni ponedjeljak", kako je unaprijed prozvan prvi dan ove sedmice, zbog očekivano burne reakcije američkih berzi, prije svega Wall Streeta, na odluku o snižavanju američkog kreditnog rejtinga, ipak u Sjedinjenim Američkim Državama nije započeo s panikom.
Iako je berza krenula tonuti praktično od prve minute trgovanja u finansijskom srcu Njujorka, a za manje od sat potonula za skoro 200 poena, izvjestan optimizam, koji se na finansijskom tržištu često prevodi u neophodni entuzijazam, ulijevao je dolar koji se držao bolje nego što se očekivalo.
Pad dionica
Iako, naravno, potpuno odvojeno, ali svakako uz mnogo utjecaja iz uzavrelog političkog susjedstva u Vašingtonu, Wall Street ušao je u potpunu neizvjesnost kada su dionice skoro svih vodećih kompanija, uključujući i najveće banke, avioprijevoznike, sve do "Pepsija" i "Coca-Cole", već u prvim satima znatno umanjile svoju vrijednost.
Poremećenost se odmah osjetila i na tržištu strateških prehrambenih proizvoda, pa su tako pale cijene pšenice, kukuruza, šećera i soje.
Iako bez panike, koju su cijelu nedjelju žustro, iako profesionalno oprezno, odvraćali vodeći američki mediji, ponedjeljak je počeo u atmosferi preračunavanja hoće li ukupni pad berze premašiti neki negativni rekord.
Turobnu atmosferu, kako to psiholozi tvrde, jedino je donekle popravljalo izrazito sunčano vrijeme na cijeloj istočnoj obali Amerike. To je poslije kišnog i maglovitog vikenda ostavljalo neke nade bar onima koji se već unaprijed računaju da će biti dio kolateralne štete, iako nisu dio ni finansijskog, a još manje političkog establišmenta.
Ujedno, političari su se nastavili uzajamno optuživati za odluku "Standard and Poor'sa" (S&P) da SAD izbaci iz elitnog kluba zapadnih zemalja za koje je globalno kreditno zaduživanje dugo bilo jeftina roba. U tom međusobnom upiranju prstom između Obaminih demokrata i republikanaca, Bijela kuća jučer se odlučila za kontranapad, pa je već prije otvaranja kapija Wall Streeta najavljeno obraćanje Baraka Obame (Barack) Amerikancima putem TV ekrana.
U isto vrijeme, američki ministar trezora Timoti Gajtner (Timothy Geithner), upravo uoči otvaranja berzi, još jednom je javno izrazio sumnju u metodologiju na osnovu koje je S&P donio odluku da sa superiorna tri A, Ameriku spusti na ponižavajući kreditni nivo AA+.
On je rekao da su se stručnjaci iz te čuvene kreditne agencije pokazali kao loši đaci koji se "ne razumiju u fiskalnu matematiku". Gajtner je ponovio i optužbe da je S&P napravio "knjigovodstvenu grešku" od oko 2.000 milijardi dolara.
Dok je trajalo početno komešanje na berzama, ekonomski kritičari Obamine administracije požurili su da podsjete Gajtnera kako su te 2.000 milijardi dolara mrvica u odnosu na činjenicu da je Amerika najzaduženija zemlja na svijetu sa 14.300 milijardi dolara duga.
Čak i za zvanično najjaču ekonomiju svijeta, kako se to još po zvaničnim statistikama računa, koja proizvodi više od 13 milijardi dolara društvenog bruto proizvoda, toliki dug, bilo je to jasno i jučer, imat će dugoročni efekt, bez obzira na političku matematiku u Vašingtonu, gdje su se nastavile brojati političke žrtve i eventualni pobjednici u ovoj najnovijoj akutnoj berzovnoj krizi.
Novo zaduživanje
Izvršni direktor S&P-a Džon Čambers (John Chambers) još tokom vikenda je u telefonskom razgovoru s novinarima upozorio da nema igre s brojkama, jer sadašnje političko prepucavanje vodi samo novom zaduživanju u daljnjem američkom globalnom zaostajanju.
- U usporedbi s nekim drugim visoko ocijenjenim vladama, vlada SAD nema sposobnost da javne finansije stavi na čvrste noge - rekao je Čambers.
Prevedeno u brojke, berze su prije političara shvatile upozorenje S&P-a da će se, ako američki deficit ne bude smanjen za više od dogovorene 2.000 milijardi dolara i ako se ne nađe način da se napravi ušteda za više od 1.200 milijardi već sljedećih nekoliko mjeseci, uz izostanak stimulativnih mjera za rast ekonomije, Amerika suočiti s novim sniženjem kreditnog rejtinga.
Sat počeo otkucavati
Analitičari se slažu da S&P nije slučajno ili iz političkih razloga snizio kreditni rejting Amerikancima, već zato što je projicirao kako bi vladin dug do 2021. mogao dostići 85 posto od američkog bruto društvenog proizvoda te da taj državni dug za deset godina može dostići 101 posto ako se američka ekonomija znatno ne popravi.
Sat je, dakle, počeo otkucavati to dodijeljeno vrijeme.
Sniženje rejtinga
Mađar Dino Kos, izvršni direktor firme "Hamilton Associates", koja trguje na Wall Streetu, postavio je javno pitanje da li sada, kada su SAD spuštene na "prosječni kreditni nivo", ostale zemlje iz elitnog kluba kojem je do jučer pripadala Amerika zaslužuju tamo ostati.
- Nemojte mi, molim vas, reći da rejting AAA zaslužuje Francuska, pa i Njemačka i ostale zemlje iz Evrope koje se tako za sada valoriziraju - pitao se on.
Kos je, govoreći za "Bloomberg TV News", dodao da nije isključeno da neke evropske zemlje uskoro dobiju sniženje kreditnog rejtinga poput SAD.
- Tim prije što se u Evropi već dogodila Grčka, a tu su i Italija, Španija i Portugal - dodao je Kos.
Nema komentara:
Objavi komentar